Napomena: zajednice su poređane prema broju stanovnika. Kancelarija za Zajednice se izvinjava zbog sadraja koji je u procesu auriranja.
Albanska zajednica u celini je većinska zajednica na Kosovu.
Optine u kojima su Albanci u manjini su sledeće:
Večina kosovskih Albanaca su muslimani, iako postoje nekoliko sledbenika islamske sekte dervia, poznate kao bektaije, a neki praktikuju katolicizam. Iako se izvetaji, koji se tiču proseka, razlikuju.2 postoji jo jedan mali broj albanskih pravoslavaca.
Kosovski Albanci govore albanski standardni jezik. Albanski jezik je jedan od dva zvanična jezika Kosova, zajedno sa srpskim.
Politička zastupljenost U svakoj od one četiri optine u kojima su Albanci manjina, politička zastupljenost Albanaca predstavlja problem. Nakon to je Srpska zajednica bojkotovala zvanične izbore iz novembra 2007. godine, Specijalni predstavnik Generalnog sekretara (SPGS) imenovao je nekoliko Albanaca u zvanične institucije u trpcu i u Zubinom Potoku (5 odnosno 2, tim redom). Bezbednost i sloboda kretanja U Zubinom Potoku, u toku prethodne godine dogodilo se nekoliko manjih međuetničkih incidenata, ali Albanska zajednica slobodno moe da se kreće po selu Čabru i po drugim delovima Kosova. Privreda U Leposaviću stopa nezaposlenosti među Albancima je veoma visoka, oko 90%. To se pripisuje nedostatku kvalifikacija, nedostatku pristupa informacijama u vezi radnih mesta, i nepostojanju preduzeća koja bi poslovala u optini. U trpcu, stopa nezaposlenosti među Albancima je neto malo nia, oko 65-75%, to se moe pripisati drastičnom padu aktivnosti u sektoru turizma posle rata i nepostojanju velikih industrija u optini. U Zubinom Potoku, stopa nezaposlenosti je osrednja, oko 60%, i većina Albancima je zaposlena u sektoru poljoprivrede i sektoru malih preduzeća u regionu Mitrovice. U stvari, ekonomska situacija u optini je izuzetno nepovoljna; ima veoma malo investicija i prilika za zapoljavanje. U Zvečanu ne postoje brojke o stopi nezaposlenosti među Albancima. Ukupno posmatrano, najveći ekonomski problemi sa kojima se suočava ova optina su nedostatak investicija i odsustvo privatnih preduzeća. Obrazovanje to se tiče Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana, svaka od tih optina ima samo po jednu osnovnu kolu koja prua nastavu na albanskom jeziku. Za visoko obrazovanje, albanski studenti moraju da putuju u Pritinu i Mitrovicu. Prema tome, najveći problemi za albansku zajednicu u tim optinama je nepostojanje visokog obrazovanja na albanskom jeziku. U trpcu postoje objekti za predkolsko obrazovanje, za osnovno i srednje obrazovanje, kako na albanskom jeziku tako i na srpskom. Pristup zdravstvenoj zatiti U načelu, albanska zajednica nije prijavila probleme ni tekoće koji se tiču pristupa bilo koje zajednice, mada su sloenije lekarske procedure povezane sa zahtevom da se putuje na neku veću kliniku u nekoj drugoj oblasti.
1 Procenti se odnose na stanovnitvo u optini 2 Autor Vikers, u svojoj knjizi iz 1998. godine Between Serb and Albanian (Između Srba i Albanaca) izjavio je da su 10 posto od 2 miliona Kosovaca katolici (xvii), a to je rečeno i u delu Yugoslavia: A Country Study (Jugoslavija: Studija o zemlji) (1992, 87). Drugi izvori navode da je broj kosovskih katolika samo 50-70,000 (Hall 1992, 87; MRG 1997, 252; The Washington Post, 15. mart 1998. godine).
Većina Srba na Kosovu ivi na severu koji je nastanjen Srbima ili u monoetničkim enklavama u drugim delovima Kosova. Priblino jedna trećina njih ivi u optinama sa srpskom većinom, u Zvečanu (95% stanovnitva u optini), u Leposavicu (95%), u Zubinom Potoku (89,4%) i u severnom delu Mitrovice (90%). Juno od reke Ibar, Srbi čine većinsko stanovnitvo u trpcu (75%) i Novom Brdu (40%). Preostali deo pripadnika Srpske zajednice rasejan je po selima po celom Kosovu i oni čine izmedu 5% i 20% stanovnitva u u sledećim optinama:
Srbi čine izmedu 0.01% i 5% od stanovnitva u optini:
Srpska zajednica je druga po veličini zajednica na Kosovu. Srbi na Kosovu čine oko 6% od ukupnog stanovnitva u zemlji, to se poklapa sa njihovim ukupnim brojem od oko 114.000. Međutim, treba imati u vidu da ne postoje odgovarajući podaci koji bi proistekli iz popisa stanovnitva, tako da ove demografske podatke treba uzeti veoma obazrivo. to se tiče vere, za srpsku zajednicu na Kosovu pravoslavlje i Srpska pravoslavna crkva i dalje imaju ključno mesto u dananjem srpskom identitetu. Veliku vrednost predstavljaju veliki broj značajnih srpskih manastira i crkava izgrađenih na Kosovu u trinaestom i četrnaestom veku, a naročito preseljenje sedita Srpske pravoslavne episkopije u Peć, krajem trinaestog veka. Veliki broj ovih crkava i manastira jo uvek postoji na Kosovu i smatra se vanim delom srpske kulturne batine.
Srpska zajednica na Kosovu govori srpskim jezikom, koji je pored albanskog, jedan od dva slubena jezika u Republici Kosovo.
Bezbednost i sloboda kretanja
Na celom Kosovu, Kosovska policija (KP) i KFOR zadueni su za bezbednost. Bezbednosno stanje je prilično stabilno i nije bilo prijavljenih većih međuetničkih incidenata.
Privreda U optinama u kojima srpska zajednica čini preko 40% stanovnitva optine, stopa nezaposlenosti unutar ove zajednice kreće se između 40% i 75%; izuzetak od toga je Novo Brdo, gde je nezaposlenost među Srbima oko 90% (ova optina ima izuzetno visoku stopu nezaposlenosti, čak i u poređenju sa optom stopom nezaposlenosti u zemlji). Smatra se da je to rezultat različitih činilaca:
Međutim, iako je ta stopa nezaposlenosti nesumnjivo visoka, ona nije toliko visoka u oblastima u kojima je srpsko stanovnitvo neto manje prisutno. Ta via stopa zaposlenosti skoro sasvim sigurno je rezultat mogućnosti za zapoljavanje u srpskoj optinskoj upravi.
U oblastima u kojima srpska zajednica čini između 5% i 20% od stanovnitva u optini, stopa nezaposlenosti među Srbima je neto malo veća, i kreće se između 75% i 90%; ovde je izuzetak Kamenica, gde se procenjuje da je stopa nezaposlenosti između 55 % i 65%. To se moe pripisati činiocima kao to su:
Međutim, u optinama u kojima srpska zajednica čini između 0,01% i 5% od stanovnitva u optini, stopa nezaposlenosti među Srbima je posebno visoka, i kreće se između 90% i 100%.
Obrazovanje U nekim optinama postoje samo jedna do dve osnovne kole na albanskom jeziku (u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku), dok u drugim optinama taj sistem radi paralelno sa ukupnim obrazovnim sistemom na albanskom (u Novom Brdu i trpcu). U svim tim optinama nudi se obrazovanje na srpskom jeziku na predkolskom nivou i nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja. U nekim optinama organizovano je i tercijarno obrazovanje na srpskom jeziku (u Leposaviću i Zubinom Potoku). Ovde je izuzetak Novo Brdo, gde je na raspolaganju javno obrazovanje samo na nivou osnovnog obrazovanja. Za nastavak kolovanja, većina Srba ide u Gračanicu, Mitrovicu ili Vranje u Srbiji. U optinama u kojima Srbi čine između 5 i 20% stanovnitva, paralelni sistem obrazovanja je na raspolaganju na srpskom jeziku, obično na srednjem nivou. Medjutim, za vii sistem obrazovanja, Srbi imaju potrebu da putuju van njihovih optina, kao to su (Graçanicë/Gračanica, Mitrovicë/Mitrovica, Prishtinë/Pritina; Bujanovac, Vranje ili Ni u Srbiji. Najvaniji problemi sa kojima se suočava srpska zajednica u pogledu obrazovanja su sledeći:
Otprilike jedna polovina optina u kojima Srbi čine između 0,01% i 5% stanovnitva optine, nastava na srpskom jeziku je ili dostupna (u Uroevcu Podujevu i Prizrenu) ili je dostupna samo za osnovno obrazovanje (u Dečanu i Klini). U tim optinama, najveći problem za srpsku zajednicu je bez sumnje nepostojanje nastave na srpskom jeziku.
Pristup zdravstvenoj zatiti Na celom Kosovu, pripadnici srpske zajednice koriste paralelni sistem zdravstvene brige i mogu da komuniciraju na svom jeziku sa stručnjacima za zdravstvenu zatitu. Glavno pitanje je njihov pristup i tretiranje to se tiče sloenijih bolesti za koje je često potreban određeni novčani iznos za putovanje, međutim ovaj problem nije ograničen samo na srpsku zajednicu
Pristup drugim javnim institucijama U većini optina, srpska zajednica ima malo ili nema nimalo problema da pristupi javnim institucijama, jer su u mogućnosti da komuniciraju sa slubenicima u institucijama i uzmu dokumentaciju na srpskom jeziku (kao slubenom jeziku na Kosovu).
Turska zajednica na Kosovu nalazi se uglavnom u optinama Prizren (6,9%)1, Mitrovica (3%, preteno u gradu Mitrovici, ali 0% na severu) i Istok (3,33%, mada su u ovu brojku uračunati i Bonjaci). Manji broj pripadnika turske zajednice ivi u ovim gradovima:
Na Kosovu je nekad iveo veliki broj pripadnika turske zajednice od Otomanskog osvajanja u četrnaestom veku. U principu, ova zajednica je odriva, integrisana u kosovsko drutvo i aktivna u svim aspektima kulturnog, drutvenog i političkog ivota.
Zbog toga to ne postoje pouzdani statistički podaci, demografski podaci o kosovskim Turcima bili su predmet rasprave i distorzije, tako da ih treba tretirati uz dozu opreznosti. Procenjuje se da je broj pripadnika turske zajednice oko 1% od ukupnog broja stanovnitva Kosova, to znači oko 19.000 ljudi. Njhihov broj je znatno smanjen zato to su mnogi Turci pobegli u Tursku da bi na taj način izbegli ili rat ili nezaposlenost.
Turci na Kosovu govore jednim lokalnim dijalektom turskog jezika, ali po pravilu govore jo i albanski i srpski.
Politička zastupljenost Direktna politička zastupljenost turske zajednice u optinskim institucijama je minimalna:
Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim komisijama za zajednice i u optinskim kancelarijama za zajednice; a u Gnjilanu, predsednik Komisije za zajednice je pripadnik turske zajednice.
Bezbednost i sloboda kretanja Turska zajednica nije prijavila nikakve probleme to se tiče bezbednosti i izgleda da je ova zajednica zadovoljna radom snaga bezbednosti, uključujući Kosovsku policiju.
Privreda Ima malo informacija o stopi nezaposlenosti u turskoj zajednici, moda zato to se često ne pravi razlika u podacima koji se tiču Turaka i onih koji se odnose na Albance. U onim optinama za koje postoje podaci, brojke se veoma mnogo razlikuju, od jedne neuobičajeno male brojke od 35% (u Pritini) do neke standardne brojke koja se kreće od 70% (u Mitrovici) do 90% (u Uroevcu). U zavisnosti od jedne optine do druge, pripadnici zajednice su zaposleni uglavnom u sektoru poljoprivrede (u Gnjilanu), u malim preduzećima, privatnom sektoru (u Pritini), i jedan manji broj u javnom sektoru. Glavni problemi sa kojima se suočavaju pripadnici zajednice u svojim optinama su sledeći:
Obrazovanje Optine u kojima ivi veći broj pripadnika turske zajednice nude neto malo javne nastave na turskom jeziku (u Gnjilanu, Mitrovici i Prizrenu). Međutim, u nekoliko optina ta mogućnost postoji samo za nivo osnovnog obrazovanja (u Mitrovici), dok je u nekim drugim optinama to viđeno kao problem loeg kvaliteta u srednjem obrazovanju (u Prizrenu). Sve u svemu, najveći problemi sa kojima se suočava turska zajednica u vezi sa pristupom obrazovanju su sledeći:
Pristup zdravstvenoj zatiti Turska zajednica nije prijavila nikakve veće probleme u pogledu pristupa uslugama zdravstvene zatite.
Pristup drugim javnim institucijama U Gnjilanu, gde je turski jezik jedan od slubenih jezika, ne objavljuju se sva slubena dokumenta na turskom jeziku. Pripadnici zajednica su prema tome suočeni sa tekoćama u komunikaciji sa slubenicima u javnim institucijama, jer neki od dravnih slubenika ne govore turski jezik.
1 Treba imati u vidu da je ovaj podatak bio tačan samo do osnivanja optine Mamua u kojoj je nastanjeno tursko stanovnitvo (videti deo IV.B).
Bonjačka zajednica je brojčano najvie zastupljena u Prizrenu, gde čini oko 10.01% od stanovnitva u optini, uglavnom u gradu Prizrenu, u upi i seoskim područjima oko Prizrena, i u Dragau, gde čini oko 25% stanovnitva (mada treba imati u vidu da ova brojka obuhvata i zajednicu Goranaca), gde uglavnom ive u regionu Gore. U drugim optinama, bonjačka zajednica je veoma mala, i u njima čini između 0,02% i 4% od stanovnitva u optini:
Pripadnici bonjačke zajednice koji ive na Kosovu su muslimani. Bonjaci danas na Kosovu mogu da se podele u dve grupe. Prvu grupu čine oni koji su migrirali na Kosovo i doli u različitim vremenskim periodima iz Bosne, Crne Gore i u najvećem broju iz Sandaka, naročito posle okončanja otomanske vladavine u ovom regionu. Ta grupa okupljena je u okolini regiona Peći, Istoka i Mitrovice, i u manjoj meri, u Pritini. Druga grupa sastoji se od onih koji su tradicionalno iveli uglavnom u regionima Prizrena, Dragaa i upe. Smatra se da Bonjaka ima oko 57.000, to je broj koji iznosi oko 3% od ukupnog kosovskog stanovnitva.
Jezik kojim govori bonjačka zajednica je bosanski. Politički raspad Jugoslavije bio je praćen i jezičkom podelom unutar onoga to je ranije bilo poznato pod imenom 'srpsko-hrvatski jezik' odakle su proistekla tri 'nova' jezika: bonjački, srpski i hrvatski.
Politička zastupljenost
U tri optine u kojima pripadnici bonjačke zajednice čine oko 4% stanovnitva u optini, postoji snana zastupljenost Bonjaka u optinskim institucijama.
Postoji i izvesna neposredna zastupljenost u manjim oblastima u kojima ive pripadnici bonjačke zajednice. Na primer, u Istoku, izabran je jedan (1) predstavnik bonjačke zajednice u optinsku skuptinu, dok se za Uroevac kae da su dva (2) Bonjaka zaposlena u optinskoj vlasti. Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim sistemima preko optinskih komisija za zajednice i optinskih kancelarija za zajednice. Pored toga, u oblastima u kojima nevećinske zajednice čine vie od 10% od ukupnog stanovnitva u optini, opte interese zajednice u optinskim skuptinama zastupaju jo i po jedan zamenik predsednika komisije za zajednice i zamenik predsednika optine za zajednice, mada treba imati u vidu da na tim mestima moe da bude predstavnik bilo koje zajednice, a ne obavezno bonjačke zajednice.
Bezbednost i sloboda kretanja Bonjačka zajednica nije prijavila nikakve veće probleme u pogledu bezbednosti i izgleda da je ova zajednica zadovoljna radom snaga bezbednosti, uključujući Kosovsku policiju. Podaci iz OEBS-a govore da je u poslednje vreme zastupljenost Bonjaka prosečna, ali sporadična (u Kosovom Polju 2 od 62; u Leposaviću 1 od 54). S vremena na vreme, opta napeta bezbednosna situacija moe da ima negativan uticaj na slobodu kretanja svih zajednica u datoj optini (npr. u Mitrovici, ili Obiliću). Pored toga, postoje izvetaji o diskriminaciji od strane većinske zajednice, ali ti izvetaji su neodređeni i ne navode konkretno neku zajednicu koja je bila diskriminisana (Draga).
Privreda Podaci o stopi nezaposlenosti unutar bonjačke zajednice su retki, ali pregled brojki koje su dostupne ukazuje na to da se ova stopa kreće od 75% do 95% u svim optinama u kojima je prisutna ova zajednica. U zavisnosti od jedne optine do druge, pripadnici zajednice zaposleni su uglavnom u sektoru poljoprivrede (u Dragau), rade fizičke poslove (u Đakovici), imaju mala preduzeća, a u manjem broju prisutni su u javnom sektoru u zvaničnim institucijama Republike Kosovo.
Glavni problemi sa kojima se suočavaju zajednice su sledeći:
Zajednice u Mitrovici i u nekoliko susednih optina navele su pored nabrojanog jo i ponovo otvaranje zatvorenog rudnika Trepče na severu kao jedan od ključnih činilaca koji utiče na stopu nezaposlenosti.
Obrazovanje Na područjima u kojima bonjačka zajednica čini vie od 4% stanovnitva, na raspolaganju je vie obrazovnih objekata u kojima se nastava odvija na bosanskog jeziku. U Prizrenu, na primer, javno obrazovanje organizovano je od predkolskog nivoa do osnovnog i srednjeg obrazovanja, na albanskom, bosanskom i turskom jeziku. U zvaničan sistem javnog obrazovanja upisano je 3495 Bonjaka, a u njemu je zaposleno 315 Bonjaka. Međutim, prema rečima optinske uprave, u decembru 2008. Godine, nepostojanje srednjeg obrazovanja, visokog kvaliteta obrazovanja na bonjačkom i na turskom jeziku, ocenjeno je kao problem. U Peći, zvanični kosovski dravni kolski sistem prua nastavu kako na albanskom tako i na bonjačkom jeziku, to se tiče osnovnog i srednjeg stepena obrazovanja. U obrazovnim institucijama upisan je 1001 Bonjak, a u njemu je zaposleno 90 Bonjaka. U Istoku, iako bonjačka zajednica čini samo 3% stanovnitva u optini (zajedno sa turskom zajednicom), postoje dve osnovne i srednje kole na bosanskom jeziku. Izuzetak predstavlja Draga, gde je dostupna nastava samo na albanskom i srpskom jeziku, uprkos prisustvu znatnijeg broja pripadnika bonjačke zajednice u toj optini (25%, zajedno sa goranskom zajednicom). Procenjuje se da je oko 70% učenika Bonjaka i Goranaca uključeno u obrazovni sistem na albanskom jeziku.
Takođe vredi napomenuti da je u periodu od 1999. 2001. godine u Đakovici postojao jedan razred na bosanskom jeziku, sa est do sedam učenika, ali je zatim bio ugaen zbog malog broja učenika i nedostatka sredstava za plate nastavnog osoblja.
U drugim opptinama, bonjački studenti uključeni su u zvanični javni obrazovni sistem. Opti problemi sa kojima se suočavaju zajednice u napred navedenoj optini obuhvataju:
Pristup zdravstvenoj zatiti Bonjačka zajednica nije prijavila nikakav problem koji se odnosi na pristup uslugama zdravstvene zatite. Pristup drugim javnim institucijama Ukupno gledano, bonjačka zajednica nije prijavila nikakav problem koji se odnosi na pristup drugim javnim institucijama. Vie pripadnika te zajednice prijavilo je da ima tekoća koje se tiču fizičkog pristupa institucijama, uobičajeno zbog nedostatka prevoza.
U Prizrenu, bilo je izvetaja da su pripadnici ove zajednice bili suočeni sa tekoćama pri komunikaciji sa slubenicima u javnim institucijama, mada ne izgleda da je ovaj problem rairen.
U nekoliko optina, pripadnici romske zajednice čine izneđu 2% i 5% stanovnitva u optini:
U drugim oblastima romska zajednica čini 1% ili manje od ukupnog broja stanovnitva u optini:
U vreme 1990-ih godina, romska zajednica bila je prvobitno podeljena na tri zasebne grupe, i svaka od njih pretendovala da se jasno razlikuje od druge dve. Oni koji su govorili albanski jezik kao svoj jezik izjanjavali kao Akalije ili Egipćani. Oni koji se danas smatraju Romima na Kosovu uglavnom govore srpski ili romski kao svoj glavni jezik. Posle vie nesporazuma, UNMIK je svim tim trima grupama priznao pravo da se izjasne o svojoj pripadnosti. Uprkos irem procesu asimilacije u odnosima sa većinskim stanovnitvom, bilo da je albansko ili srpsko, osnovi kulture zajednica RAE (Roma, Akalija i Egipćana) su opstali, uglavnom u obliku folklornih ansambala i muzičkih priredbi. Vanu ulogu u očuvanju te kulture imao je neprestani napor romske zajednice na razvoju jednog standardizovanog romskog jezika. Danas, Romi na celom Kosovu ive uz Srbe u optinama kao to je Gračanica, uprkos tome to doivljavaju marginalizaciju od srpske strane. Ukupno gledano, Romi se suočavaju sa institucionalnom diskriminacijom i nepriznavanjem njihovih osnovnih drutvenih i ekonomskih prava, i prema pravilu ive od novca koji im alju članovi porodica iz inostranstva, od fizičkih poslova ili od rada u poljoprivredi u skromnom obimu.
Romi na Kosovu običnu govore ili romski ili srpski jezik kao svoj osnovni jezik, iako u nekoliko optina dominiraju oni koji govore albanski (npr. u Kačaniku i Malievu). U toku je rad sa romskom zajednicom na izradi standardizovanog romskog jezika.
Politička zastupljenost Ni u jednoj od optina u kojima ive Romi ne postoji njihova neposredna zastupljenost. U nekoliko optina, Romi su zaposleni u veoma malom broju kao dravni slubenici u lokalnim upravama (u Orahovcu 1; u Uroevcu 2). Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim komisijama za zajednice i u optinskim kancelarijama za zajednice, iako ni u jednoj od optina u navedenim institucijama, ne rukovodi neki pripadnik romske zajednice. U oblastima u kojima nevećinske zajednice čine vie od 10% od ukupnog stanovnitva u optini, opte interese zajednice u optinskim skuptinama zastupaju jo i po jedan zamenik predsednika komisije za zajednice i zamenik predsednika optine za zajednice. I u ovom slučaju, ni u jednoj optini ta mesta ne dri ni jedan pripadnik romske zajednice.
Bezbednost i sloboda kretanja Pripadnici romske zajednice prijavili su da imaju probleme u optinama Obilić i Pritina. Delimično zbog takvih incidenata, većina pripadnika zajednica u tim optinama suočava se sa izvesnim ograničenjem slobode kretanja, mada treba napomenuti da se sa tim problemima ne suočavaju svi pripadnici romske zajednice. U optini Pritina, nekoliko pripadnika romske zajednice izjavili su da se osećaju nebezbedno da idu u grad Pritinu. Privreda Brojke o nezaposlenim pripadnicima romske zajednice su posebno visoke, čak i kad se uporede sa standardima na Kosovu. U napred pomenutim optinama, stopa nezaposlenosti Roma kreće se od 95% do 100%. Pripadnici ove zajednice po pravilu ive od novca koji im alju članovi porodica iz inostranstva, od fizičkih poslova ili od rada u poljoprivredi u skromnom obimu; neki od njih su uspeli da nađu zaposlenje u zvaničnom javnom sektoru. Ovako visoka stopa nezaposlenosti pripisuje se tekom drutveno-ekonomskom poloaju Roma, njihovom nedostatku kvalifikacija, nedostatku informacija o prilikama za zapoljavanje i institucionalnoj diskriminaciji. Obrazovanje Pripadnici romske zajednice pohađaju kolovanje u zvaničnom obrazovnom sistemu. Pored toga to se nastava po pravilu prua na albanskom odnosno na srpskom jeziku, u paralelnim strukturama u Obiliću, Kosovom Polju i u severnom delu Mitrovice organizovani su i kursevi na romskom jeziku. Pa ipak, stopa naputanja kolovanja među romskim devojčicama je najvia od svih drugih zajednica, i pripisuje se kulturolokim i socijalnim aspektima te zajednice kao i diskriminaciji i niskoj drutvenoj vrednosti koja se dodeljuje obrazovanju od strane vie pripadnika zajednica RAE, kao i njihovom tekom ekonomskom stanju. Pristup zdravstvenoj zatiti U optinama u kojima su Albanci većina, pripadnici romske zajednice govore albanski i imaju pristup zdravstvenim institucijama (u Kačaniku i Malievu). Pristup drugim javnim institucijama Pripadnici romske zajednice nisu prijavili nikakav problem koji se tiče pristupa drugim javnim institucijama. Ostali problemi Na celom Kosovu, jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju zajednice RAE je to to nemaju dokumenta o vlasnitvu.
Geografska rasprostranjenost Veliki broj pripadnika zajednice Akalija nalazi se u Kosovom Polju, gde čine 9,57% stanovnitva u optini (u gradu Kosovo Polje i u selima Dobri Dub i Nakarade). Zajednice Akalija čine između 0.02% i 2.5% stanovnitva u optinima:
Kultura i vera Akalijska zajednica vodi poreklo iz Persije. Akalijama je maternji jezik najčeće albanski. Pripadnici ove zajednice su preteno muslimani. Jezik Zajednica Akalija na Kosovu govori albanskim jezikom. Najvaniji problemi sa kojima se suočavaju Politička zastupljenost Direktna politička zastupljenost akalijske zajednice u optinskim institucijama je minimalna:
Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim komisijama za zajednice i u optinskim kancelarijama za zajednice. Pa ipak, treba imati u vidu da, zbog malog broja pripadnika zajednica koji ive u toj optini, u Suvoj Reci ne postoji optinska Kancelarija za zajednice. U nekim optinama, predsednici optinskih komisija za zajednice su pripadnici zajednice Akalija.
U oblastima u kojima nevećinske zajednice čine vie od 10% od ukupnog stanovnitva u optini, opte interese zajednice u optinskim skuptinama zastupaju jo i po jedan zamenik predsednika komisije za zajednice i zamenik predsednika optine za zajednice. U Uroevcu ovo mesto zauzima jedan predstavnik Akalija u Skuptini optine; u Orahovcu to je jedan zamenik predsednika optine za zajednice. Bezbednost i sloboda kretanja Zajednica Akalija nije prijavila nikakve veće probleme u pogledu bezbednosti i izgleda da je ova zajednica zadovoljna radom snaga bezbednosti, uključujući Kosovsku policiju. Privreda Brojke o nezaposlenima među pripadnicima akalijske zajednice su posebno visoke, čak i kad se uporede sa optom stopom nezaposlenosti na nivou Kosova. U napred pomenutim optinama, stopa nezaposlenosti Akalija kreće se od 95% do 100%. Neki od njih su uspeli da nađu zaposlenje u javnom sektoru ili u sektoru malih preduzeća, ali ukupno gledano pripadnici ove zajednice moraju izuzetno mnogo da se potrude da bi nali posao. Glavni problemi sa kojima se suočavaju zajednice u svojim optinama su sledeći:
Obrazovanje S obzirom na to da pripadnici akalijske zajednice govore albanski, oni se suočavaju sa manje problema u poređenju sa drugim zajednicama kad je reč o pristupu obrazovanju na jeziku koji je za njih odgovarajući, i uglavnom su uključeni u zvanični sistem javnog obrazovanja. Pa ipak, na njihov pristup obrazovanju moe da negativno utiče teak drutveno-ekonomski poloaj pripadnika ove zajednice, i da ga oteavaju kulturni i socijalni aspekti. Naravno, i pripadnici akalijske zajednice suočavaju se sa istim problemima kao i pripadnici drugih zajednica, kao to su:
Pristup zdravstvenoj zatiti Pripadnici akalijske zajednice često nemaju finansijskih sredstava da na odgovarajući način koriste usluge zdravstvene zatite. Pristup drugim javnim institucijama Sve u svemu, ne čini se da se pripadnici akalijske zajednice suočavaju sa problemima kad je reč o pristupu drugim javnim institucijama. Neki pripadnici akalijske zajednice ipak su prijavili da se susreću sa tekoćama u fizičkom pristupu javnim institucijama, to je po pravilu rezultat nedostatka prevoza. Ostali problemi Na celom Kosovu, jedan od glavnih problema sa kojim se suočavaju pripadnici zajednice RAE je nedostatak dokumenata o vlasnitvu.
U nekoliko optina, pripadnici egipćanske zajednice čine izneđu 1% i 5% od stanovnitva u optini:
Pripadnici egipćanske zajednice čine manje od 1% od stanovnitva u optini:
U vreme 1990-ih godina, kad je romska grupa bila podeljena na tri zasebne grupe, svaka od njih je pretendovala da se jasno razlikuje od druge dve. Oni koji su govorili uglavnom albanski jezik kao svoj jezik izjanjavali kao Akalije ili Egipćani.
Egipćani smatraju da su doli iz starog Egipta. Oni su nominalno muslimani, ive u ravnicama i urbanim zonama i po pravilu uivaju relativno visok ivotni standard u poređenju sa romskom i akalijskom zajednicom.
Pripadnici egipćanske zajednice na Kosovu govore uglavnom albanskim jezikom.
Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim komisijama za zajednice i u optinskim kancelarijama za zajednice, mada treba imati u vidu da, zbog malog broja pripadnika zajednica koji ive u toj optini, u Suvoj Reci ne postoji optinska Kancelarija za zajednice. U oblastima u kojima nevećinske zajednice čine vie od 10% od ukupnog stanovnitva u optini, opte interese zajednice u optinskim skuptinama zastupaju jo i po jedan zamenik predsednika komisije za zajednice i zamenik predsednika optine za zajednice; međutim, u ovom trenutku ta mesta ne dri ni jedan pripadnik egipćanske zajednice.
Bezbednost i sloboda kretanja Zajednica Egipćananije prijavila nikakve veće probleme u pogledu bezbednosti i izgleda da je ova zajednica zadovoljna radom snaga bezbednosti, uključujući Kosovsku policiju.
Privreda Stopa nezaposlenosti u zajednici Egipćana u optinama u kojima ive procenjena je na 90% do 100%. U zavisnosti od jedne optine do druge, pripadnici zajednice zaposleni su uglavnom u sektoru poljoprivrede, u privatnim preduzećima, a jedan manji broj njih naao je posao u zvaničnim institucijama u javnom sektoru.
Glavni problemi sa kojima se suočavaju zajednice u svojim optinama su sledeći:
Obrazovanje S obzirom na to da govore albanski, đaci iz egipćanske zajednice koriste zvanične institucije sistema javnog obrazovanja. Pa ipak, kod njih postoji tendencija ranog naputanja kolovanja (po pravilu iz gore navedenih razloga).
Najvaniji problemi sa kojima se suočavaju pripadnici zajednica u optinama u kojima ive su sledeći:
Pripadnici egipćanske zajednice često nisu u stanju da snose trokove zdravstvene zatite.
Pripadnici egipćanske zajednice nisu prijavili nikakav problem koji se tiče pristupa drugim javnim institucijama.
Zajednica Goranaca na Kosovu je brojčano veoma mala, i uglavnom je okupljena u optini Draga, u kojoj (zajedno sa bonjačkom zajednicom) čini oko 25 od stanovnitva u optini, a njeni pripadnici ive uglavnom u gradu Dragau i u okolnim selima. Jedan manji broj pripadnika goranske zajednice moe jo da se nađe u blizini Prizrena, Pritine, Kosova Polja, Obilića i Lipljana. Međutim, teko je da se proceni tačan broj Goranaca na Kosovu, tako da kad je reč o njihovom broju, često im se pridruuju brojke koje vae za bonjačku zajednicu . U drugim optinama, računa se da je broj pripadnika goranske odnosno bonjačke1 zajednice do 3% od stanovnitva u optini.
Goranska zajednica je muslimanska grupa koja govori slovenski jezik, koja se, iako je tesno povezana sa bonjačkom zajednicom, ipak smatra da čini zasebnu etničku grupu. Većina goranske zajednice ivi izvan drave, u Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Goranci tradicionalno idu na rad u inostranstvo, tako da je teko da se proceni njihov tačan broj. Osim toga, zbog činjenice da su u popisima stanovnitva odravanim pre 1999. godine Goranci (zajedno sa Bonjacima i Torbeima) bili objedinjeno kategorisani kao 'muslimansi slovenskog porekla', teko je da se utvrdi tačan broj pripadnika goranskog stanovnitva.
Goranski jezik, koji oni pominju kao Nauski (to otprilike u prevodu znači 'na'), sličan je jeziku koji se govori u zapadnim delovima Makedonije, te iako se razlikuje od drugih slovenskih dijalekata koji se govore na Kosovu, mogu da ga razumeju ljudi koji govore srpski, hrvatski i bonjački jezik. Goranski jezik najbolje moe da se identifikuje kao dijalekt makedonskog jezika, iako se veoma mnogo razlikuje od standardnog knjievnog makedonskog jezika, a čak se razlikuje i od jednog sela do drugog. Taj jezik nije standardizovan i ne postoje pisana naučna dela o goranskom jeziku.
Politička zastupljenost U Dragau, izabrana su dva (2) predstavnika goranske zajednice u optinsku skuptinu.
Naravno, sve zajednice zastupljene su u velikoj meri u optinskim komisijama za zajednice i u optinskim kancelarijama za zajednice, mada ni u jednoj optini nijednom od tih institucija ne rukovodi neki predstavnik goranske zajednice. Pored toga, u oblastima u kojima nevećinske zajednice čine vie od 10% od ukupnog stanovnitva u optini, opte interese zajednice u optinskim skuptinama zastupaju jo i po jedan zamenik predsednika komisije za zajednice i zamenik predsednika optine za zajednice; ni u ovom slučaju, ta mesta ni u jednoj optini ne dri ni jedan predstavnik goranske zajednice. Bezbednost i sloboda kretanja Zajednica Goranaca nije prijavila nikakve veće probleme u pogledu bezbednosti i izgleda da je ova zajednica zadovoljna radom snaga bezbednosti, uključujući Kosovsku policiju.
Privreda Ima veoma malo informacija o zaposlenosti pripadnika goranske zajednice, ali nam brojke iz Dragaa i Mitrovice govore da je stopa nezaposlenosti visoka, između 90% -95%. Glavni problemi sa kojima se suočavaju zajednice u optinama u kojima ive su sledeći:
Obrazovanje Procenjuje se da oko 70% učenika Bonjaka i Goranaca pohađa nastavu u kolama u okviru optinskog obrazovnog sistema na albanskom jeziku. Pristup zdravstvenoj zatiti Pripadnici goranske zajednice nisu prijavili nikakav problem koji se odnosi na pristup uslugama zdravstvene zatite. Pristup drugim javnim institucijama Pripadnici goranske zajednice nisu prijavili nikakav problem koji se tiče pristupa drugim javnim institucijama.
1 Ove brojke su kombinacija informacija o goranskoj i bonjačkoj zajednici.
Projekat podrzan od strane Kancelarije za pitanja zajednica