Svi pojedinci u Republici Kosovo imaju jednaka prava na zatitu svojih osnovnih ljudskih prava. Ta prava obuhvataju, na primer, optu zatitu od diskriminacije, osnovno pravo na ivot, slobodu izraavanja i okupljanja kao i mnoga druga prava.
Međutim, moe da se dogodi da pripadnici manjinskih zajednica na Kosovu ne mogu da uivaju ta osnovna prava na isti način na koja ih uiva većinsko stanovnitvo. Na primer, iako je sloboda izraavanja jedno od univerzalnih prava, ona gubi svaki smisao ako pripadnici neke zajednice imaju samo pravo da se izraavaju na nekom jeziku koji ne razumeju. Prema tome, zajednicama su potrebna dodatna prava da bi zaista imali fer anse.
Prava zajednica na Kosovu zagarantovana su nizom primarnih i sekundarnih zakonskih propisa, među kojima su najvaniji Ustav Republike Kosovo i sveobuhvatni Zakon o zatiti i unapređenju prava zajednica i njihovih pripadnika na Kosovu (03/L-047), u daljem tekstu Zakon o zajednicama, pri čemu oba ova najvia akta pokrivaju prava zajednica u irem smislu. Pored toga, doneti su posebni zakoni koji detaljnije uređuju konkretna pitanja, među kojima su Zakon o obrazovanju u optinama Republike Kosovo (03/L-068), Zakon o upotrebi jezika (02/L37), Zakon o lokalnoj samoupravi (03/L-040), Zakon o kulturnom nasleđu (02/L-88) i Zakon o specijalnim zatitnim zonama (03/L-039).
Ovaj deo nae internet prezentacije ima za cilj da prui jasan i temeljan pregled zakonskih prava zajednica i njihovih pripadnika. Prava su predstavljena po osnovu pojedinačnih pitanja pri čemu je naglasak stavljen na najvanije odredbe.
Borba protiv diskriminacije Svim građanima na Kosovu je zagarantovana dravna zatita od diskriminacije. Tamo gde diskriminacija sprečava pripadnike zajednica da uivaju u svojim osnovnim pravima, drava mora da preduzme posebne mere za reavanje tog problema.
1. Osnove zabrane diskriminacije
Diskriminacija je zabranjena po vie osnova. Od posebnog značaja za zajednice su oni koji su u vezi sa nacionalnim, etničkim, kulturnim, jezičkim ili verskim identitetom.
2. Direktna i indirektna diskriminacija
Diskriminacija uključuje direktnu i indirektnu diskriminaciju.
- Direktna diskriminacija se javlja kada se jedna osoba tretira neravnopravnije od druge u sličnoj situaciji.
- Indirektna diskriminacija se javlja kada naizgled neutralna odredba ili praksa stavljaju u neravnopravan poloaj određenu grupu ljudi zbog njihovog nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog ili verskog identiteta.
Ukoliko ste izloeni pretnjama ili aktima diskriminacije uključujući zastraivanje, neprijateljstvo ili nasilje koji su rezultat članstva, ili povezanosti sa određenom zajednicom, drava je u obavezi da preduzme sve neophodne mere da vas zatiti. Slično tome, ukoliko niste u mogućnosti da uivate vaa osnovna prava iz istih razloga, drava mora da preduzmme posebne mere da to ispravi.
[Imajte na umu da se ove mere same po sebi ne smatraju diskriminatornim, ali one treba da budu primenjene samo do onog trenutka kada je njihova svrha ispunjena.
Bezbednost i sloboda kretanja Kao pripadniku zajednice, vama su garantovani sloboda kretanja, bezbednost i sigurnost irom zemlje. Drava je obavezna da zatiti ova prava u vau korist. Uz ovo idu i vaa prava koja imate kao građanin/stanovnik Kosova, da slobodno odaberete mesto u kojem ćete iveti.
Prava na identitet Ovaj deo se fokusira na ira prava, kao to je pravo na dobrovoljno udruivanje sa određenom zajednicom, i zabrana prisilne asimilacije.
Pravo na dobrovoljno udruivanje
Ukoliko pripadate jednoj zajednici, slobodni ste da odaberete da li elite ili ne elite da budete tretirani kao pripadnik te zajednice, kao i da li elite ili ne elite da koristite vaa prava. Bilo kakva neprijatnost ili diskriminacija sa kojom se suočavate, a koji su rezultat tog izbora, smatraće se nezakonitim.
Zabrana prisilne asimilacije
Ukoliko ste pripadnik zajednice, ne moete da budete predmet politike ili prakse koja pokuava da vas asimilira protiv vae volje. Ukoliko dođe do toga, imate pravo na zatitu od strane drave.
Kultura i Religija U pravima zajednica na Kosovu poseban naglasak stavljen je na pravo na zatitu i promociju kulture zajednica, i na obezbeđivanje verskih sloboda. Oni su detaljno navedeni u delovima 1 i 2 u daljem tekstu.
Od velike vanosti za mnoge zajednice na Kosovu je zatita njihove verske i kulturne batine. Ova prava su navedena u delu 4. U tom kontekstu, srpska zajednica uiva poseban skup pravila.
Kultura
Ukoliko ste pripadnik zajednice na Kosovu, imate ustavom zagarantovano pravo da izraavate, odravate i razvijate vau kulturu i tradiciju. Vi takođe imate pravo da razvijate i sprovodite sopstvene kulturne aktivnosti. Drava je u obavezi da omogući uslove kako biste to ostvarili.
a. Predstavničke organizacije zajednica i udruenja
Kao zajednica, imate pravo da osnujete predstavničke organizacije zajednica. One se ohrabruju da pomognu u upravljanju resursima koji su im stavljeni na raspolaganje radi unapređivanja kulturnog ivota zajednice. Međutim, njihova osnovna funkcije jeste da deluju kao pokroviteljske organizacije za vau zajednicu, i da je predstavljaju u Savetodavnom veću za zajednice (SVZ).
SVZ, koje se nalazi pri Kabinetu predsednika, formirano je na osnovu Dekreta predsednika od 15. septembra 2008 godine. Ono uključuje predstavnike svih zajednica na Kosovu, organizovane kroz pokroviteljske predstavničke organizacije zajednica opisane u gornjem tekstu, kao i predstavnike Vlade. Ono je dizajnirano da omogući političko učeće zajednica na centralnom nivou kroz delovanje u vidu mehanizma za redovnu razmenu između zajednica i Vlade. Ono takođe ima za cilj da zajednicama prui mogućnost da daju svoj komentar o zakonima i političkim inicijativama u njihovim ranim fazama.
Vi i vaa zajednica takođe imate pravo da formirate građanska udruenja za kulturu, umetnost, nauku i obrazovanje, kao i druga udruenja. To mora da bude u skladu sa kodeksom ponaanja u vezi sa zastupanjem, demokratskim funkcionisanjem, efikasnoću i finansijskom transparentnoću, koji treba da bude usvojen od strane vae predstavničke organizacije kroz SVZ.
Imajte u vidu da predstavničke organizacije ili udruenja imaju pravo na podrku i finansijsku pomoć, uključujući tu i podrku od strane Vlade.
b. Simboli
Vaa zajednica i vae predstavničke organizacije zajednica imaju pravo da koriste i pokazuju svoje sopstvene simbole.
c. Slobodan kontakt
Kao pripadnik zajednice, vi i vae predstavničke organizacije imate pravo da odravate kontakte sa ostalima bilo na Kosovu ili u drugoj dravi po osnovu zajedničkog etničkog, kulturnog, verskog ili jezičkog identiteta, ili kulturne batine.
Religija
Republika Kosovo je sekularna drava, nema svoju zvaničnu religiju i neutralna je po pitanju verskih uverenja.
Kao i svi građani Kosova, vi imate pravo na slobodu vere, verovanje i religiju koji su zagarantovani svim osobama na Kosovu. To uključuje slobodu da imate, da nemate, da zadrite ili da promenite veru ili uverenje. To takođe uključuje slobodu da izraavate vau veru ili verovanja (kroz upranjavanje vere, učenje, praksu i pridravanje), bilo samostalno ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno.
Vi i vaa zajednica imate pravo na verske slobode. Ne samo to je dravi izričito zabranjeno meanje u to pravo, već je ona u obavezi da zatiti obavljanje verskih obreda, tradicionalne oblike verskog ivota, uključujući manastirski način ivota, i versko obrazovanje, zajedno sa crkvenom imovinom.
Vi i vaa zajednica imate pravo da formirate verske organizacije i institucije.
Tradicionalni i verski praznici
Vi i vaa zajednica imate pravo da proslavljate vae tradicionalne i verske praznike, na slobodan i javan način, u skladu sa zakonom.
Verska i kulturna batina
d. Opte
Republika Kosovo je pod zakonskom obavezom da očuva kulturnu i versku batinu svih zajednica. Ukoliko vaa zajednica smatra da su određeni objekti ili spomenici od kulturnog i verskog značaja, drava je u obavezi da ih zatiti.
Vlada moe da poveri zadatak odravanja takvih objekata organizaciji iz vae zajednice, ukoliko je ta organizacija spremna i sposobna za to. U tu svrhu mogu biti obezbeđena sredstva.
e. Srpska Pravoslavna Crkva
Ukoliko ste pripadnik srpske zajednice na Kosovu, vi i vaa zajednica imate pravo na dodatnu zatitu vaih verskih, istorijskih i kulturnih objekata, odnosno srpskih pravoslavnih manastira.
Oko spomenika, grupa građevina, sela ili istorijskih centara gradova, od posebnog značaja za srpsku zajednicu, uspostavljene su specijalne zatitne zone (SZZ). Ukoliko je oblast određena za SZZ, ona je osigurana od bilo kakvih deavanja ili aktivnosti koje mogu otetiti njen istorijski kulturni, arhitektonski ili arheoloki kontekst, prirodnu sredinu ili estetsko okruenje.
Ovaj proces je pod kontrolom i sprovodi se od strane Veća za sprovođenje i praćenje (VSP). Ukoliko dođe do nesuglasica između Srpske Pravoslavne Crkve i centralnih ili lokalnih organa na Kosovu, VSP moe da posreduje između dveju strana.
Jezik Pitanje jezika je apsolutno centralno pitanje za zatitu i unapređenje prava zajednica na Kosovu, poto ono utiče na mnoge druge oblasti od posebnog značaja za zajednice, kao to su obrazovanje, političko delovanje, mediji, i ravnopravan pristup mogućnostima zapoljavanja, između ostalog.
U ovom delu biće razmotrene odredbe koje se odnose na upotrebu jezika u javnoj sferi, na centralnom i optinskom nivou; u javnim slubama; u pravosudnom sistemu; i u privatnoj sferi. Pitanje jezika u kontekstu obrazovanja i medija biće zasebno razmotreno u daljem tekstu, u delovima G i H.
1. Upotreba jezika na dravnom nivou
a. Zvanični jezici u Republici Kosovo
Zvanični jezici u Republici Kosovo su albanski i srpski jezik, sa njihovim pismima.
Svaka osoba na Kosovu ima pravo da komunicira sa centralnim institucijama i da dobija raspoloive usluge i javna dokumenta, na svakom od ovih zvaničnih jezika. Sve centralne institucije moraju da obezbede tu mogućnost.
b. Sastanci i rad centralnih institucija
U centralnim institucijama, zvanični jezici na Kosovu uivaju ravnopravan status.
Svi zakoni usvojeni od strane Skuptine Kosova moraju da budu izdati i objavljeni na zvaničnim jezicima. Svaka verzija ima podjednaku vanost. Svi zakoni koji su stupili na snagu (zakoni koji su bili zvanično odobreni) moraju takođe da budu objavljeni na bosanskom i turskom jeziku.
Zvanične beleke i dokumenti moraju da budu vođeni i izdavani na zvaničnim jezicima.
Ukoliko ste slubenik ili radnik u bilo kojoj od centralnih institucija, imate pravo da koristite bilo koji od zvaničnih jezika u vaem radu. Ovo pravo mora da bude omogućeno od strane institucije, tokom debata koje se u njoj sprovode, procedura i sastanaka, kao i tokom bilo kakvih javnih sastanaka organizovanih od strane te institucije. Na osnovu vaeg zahteva, institucija mora da omogući prevođenje na svim sastancima, sa jednog zvaničnog jezika na drugi.
Ukoliko va maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika na Kosovu, za vas vae posebne odredbe u kontekstu centralnih institucija:
- Vlada - Ukoliko ste član Vlade i va maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika, imate pravo da koristite svoj maternji jezik na sastancima centralnih institucija, kao i na bilo kom javnom sastanku koji one organizuju. Na va zahtev, centralne institucije moraju da obezbede prevođenje.
- Skuptina Kosova - Ukoliko ste član Skuptine, a va maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika, imate pravo da koristite svoj maternji jezik u radu, debatama ili ostalim postupcima u Skuptini i njenim odborima, kao i na bilo kom javnom sastanku koji ona organizuje. Na va zahtev, mora da vam se obezbedi prevođenje na va maternji jezik i sa njega. Bilo koji dokument koji podnosite na vaem maternjem jeziku mora da bude preveden na zvanične jezike, a svi odgovori moraju da vam budu dostavljeni na vaem maternjem jeziku.
- Ombudsman - Ukoliko va maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika na Kosovu i ako vi elite da podnesete pritubu kancelariji Ombudsmana, imate pravo da predstavite vae usmene ili pismene podneske Ombudsmanu na svom maternjem jeziku. Za vie informacija o podnoenju pritubi Ombudsmanu, vidite deo III.A u nastavku.
2. Upotreba jezika na optinskom nivou
Kako je navedeno u gornjem tekstu, albanski i srpski jezik uivaju ravnopravan status na celom Kosovu i na svim nivoima vlasti. Međutim, jezici drugih zajednica mogu da budu podignuti na status zvaničnih jezika na optinskom nivou, ukoliko su ispunjeni određeni demografski uslovi.
c. Jezici sa zvaničnim statusom na optinskom nivou
Ukoliko ste pripadnik zajednice čiji jezik nije zvaničan jezik, i ako vaa zajednica čini barem 5% optinske populacije, va jezik moe da dobije status zvaničnog jezika na optinskom nivou.
[Postoji jedan izuzetak od ovog pravila: ukoliko ste pripadnik turske zajednice, va jezik ima status zvaničnog jezika u optini Prizren bez obzira na demografske faktore.]
d. Jezici u zvaničnoj upotrebi na optinskom nivou
Ukoliko ste pripadnik zajednice čiji jezik nije zvanični jezik, i ako vaa zajednica čini između 3% i 5% optinske populacije, va jezik moe da postane jezik u zvaničnoj upotrebi na optinskom nivou.
Pored toga, ukoliko se jezik vae zajednice tradicionalno govori u optini, on će takođe biti smatran jezikom u zvaničnoj upotrebi u toj optini.
e. Sastanci i rad optinskih institucija
i. Zvanični jezici na optinskom nivou
U optinskim institucijama, zvanični jezici u optini uivaju ravnopravan status. Imajte u vidu da se termin zvanični jezici ovde odnosi na albanski i srpski jezik i jezik bilo koje druge zajednice koji ima zvanični status na optinskom nivou (vidite gornji deo II.F.2.a).
Ukoliko jezik vae zajednice uiva zvanični status na optinskom nivou, vi imate pravo da komunicirate sa optinskim institucijama i zvaničnicima na tom jeziku. To uključuje pravo da dobijate raspoloive usluge i javna dokumenta na tom jeziku. Svaki optinski predstavnik i izvrni organ duan je da to omogući.
Svi zvanični jezici u optini imaju ravnopravan status na sastancima i tokom delatnosti optinskih institucija. Na va zahtev, optinske institucije moraju da omoguće prevođenje sa jednog zvaničnog jezika na drugi tokom sastanaka u optini, kao i tokom javnih sastanaka organizovanih od strane optine.
Odredbe i podzakonski akti moraju da budu odtampani i objavljeni na zvaničnim jezicima u optini. Sve verzije imaju istu teinu.
Zvanični dokumenti moraju da budu čuvani i objavljeni na svim zvaničnim jezicima optine. To uključuje beleke sa sastanaka, zvanične beleke optinskih, predstavničkih i izvrnih organa, javne registre itd.
Zvanični nazivi optinskih institucija i organa moraju da budu ispisani na zvaničnim jezicima optine, kao i zvanične oznake sa imenima optina, sela, puteva, ulica i ostalih javnih mesta.
ii. Jezici u zvaničnoj upotrebi na optinskom nivou
Ukoliko je jezik vae zajednice jezik u zvaničnoj upotrebi na optinskom nivou (vidite gornji deo II.F.2.b), imate pravo da optinskim institucijama i zvaničnicima podnosite usmene ili pismene podneske i dokumente na tom jeziku. Na va zahtev, institucije moraju da odgovore na tom jeziku. Slično tome, na va zahtev, optinski predstavnik i/ili izvrni organ mora da obezbedi da su optinske odredbe i dopunski akti izdati i objavljeni na tom jeziku.
3. Upotreba jezika u javnim slubama
U preduzećima koja pruaju javne usluge, zvanični jezici na Kosovu uivaju ravnopravan status.
Imate pravo da komunicirate sa preduzećima koja pruaju javne usluge na bilo kom od zvaničnih jezika na Kosovu, uključujući zvanične jezike na nivou optina i jezike u zvaničnoj upotrebi u dotičnoj optini. To se odnosi na usluge i dokumente dobijene od takvih preduzeća. Svako takvo preduzeće je obavezno da to omogući.
4. Upotreba jezika u pravosudnom sistemu
a. Hapenje
Ukoliko ste uhapeni ili optueni da ste počinili krivično delo, imate pravo da budete pravovremeno informisani i na jeziku koji vi razumete o razlozima hapenja i o bilo kakvim optubama protiv vas. Ukoliko ste pripadnik zajednice čiji maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika, taj jezik biće va maternji jezik.
b. Sudski postupci i upotreba zvaničnih jezika
Zvanični jezici moraju ravnopravno da se koriste u sudskim postupcima.
Ukoliko učestvujete u krivičnom postupku, organi koji su uključeni u proces (sudovi, tuilatva, itd) moraju da obezbede da moete da koristite zvanični jezik po svom izboru. Vi takođe moete da zahtevate da proces bude simultano prevođen sa jednog zvaničnog jezika na drugi.
c. Upotreba ostalih jezika
Ukoliko učestvujete u sudskim procesima i ne govorite ili ne razumete jezik(e) koji se koristi(e), imate pravo da koristite svoj jezik. Ukoliko pripadate zajednici čiji maternji jezik nije jedan od zvaničnih jezika, taj jezik će biti va maternji jezik. To pravo se, između ostalog, odnosi na pravo podnoenja podnesaka, svedočenja i upoznavanja sa činjenicama slučaja i sa bilo kakvim dokazima. S tim u vezi, pravosudni organi su u obavezi da omoguće besplatno pruanje usluga prevođenja.
Sudovi moraju da izdaju dokumente u vezi sa postupkom na zvaničnom(im) jeziku(cima) koji je izabran za taj proces. Međutim, ukoliko ste vi jedna od strana u procesu, takođe moete da zahtevate da dokumenti budu izdati i na drugim zvaničnim jezicima.
d. Pritvor
Kaznene i pritvorske institucije moraju da obezbede da njihovo osoblje govori jezik(e) na kojem/kojima govori ili koji/koje razume najveći broj zatvorenika.
Ukoliko ste zatvoreni, iako pokaete da postoji potreba, imate pravo da vam bude omogućeno prevođenje na jezik koji vi razumete.
5. Lična imena
Vae ime i prezime moraju da budu uneti u zvanične dokumente (matične knjige, lične isprave, itd) na zvaničnom jeziku po vaem izboru. Bilo koji takav unos mora da bude u pisanom obliku i u skladu sa tradicijom i jezičkim sistemom izabranog jezika. Javni zvaničnici moraju da koriste oblik koji vi izaberete.
6. Upotreba jezika u privatnoj sferi
U privatnim preduzećima, privatnim institucijama, udruenjima ili organizacijama, ili u samostalnim delatnostima, imate pravo da koristite jezik(e) po svom izboru.
Međutim, tamo gde taj jezik nije zvanični jezik i gde te aktivnosti utiču na legitimne javne interese (javni red, javna bezbednost, zdravlje ili prava drugih lica), kosovske institucije će zahtevati da vi takođe upotrebljavate jedan od zvaničnih jezika.
Mediji Slobodni i nezavisni mediji imaju posebnu odgovornost u svakom demokratskom drutvu. Vanost informacija i njihova pristupacnost za iru publiku je nuan preduslov prava na slobodu izraavanja i politickog uceca.
Prava zajednica u medijima na Kosovu tesno su povezana sa obavezom drave da vri javno emitovanje koje ce da usmeri perspektive zajednica u emitovanje vesti u zemlji, i sa njenim posebnim odredbama za uvodenje televizije koja bi se emitovala na srpskom jeziku.
1. Opti deo
Kao pripadnici zajednice, vi i vaa zajednica imate zagarantovan pristup informacijama bez diskriminacije.1 Ovaj pristup obuhvata dnevne novine i elektronske usluge. Pored toga, vi imate pravo da koristite odreden broj rezervisanih frekvencija za elektronske medije.2 Vama je takode zagarantovan slobodan prijem prekogranicnog emitovanja, bilo da je rec o neposrednom prijemu ili prijemu preko predajnika ili ponovljenom emitovanju.3
Ipak, treba imati na umu da sva ta prava podleu dejstvu propisa koji zabranjuju podsticanje ili irenje rasne, etnicke ili verske mrnje ili netolerancije.4
2. Javno emitovanje
Sve zajednice na Kosovu imaju pravo da budu zastupljene na ravnopravnoj osnovi u medijima koji vre radio difuziju, odnosno shodno vremenu koje je dodeljeno za programe za njihove zajednice na kanalima na kojima emituju programe javni emiteri.5 Konkretno, Radio televizija Kosova, institucija koja vri funkciju javnog servisa, duna je da nameni ne manje od 10% programskog budeta i ne manje od 15% programskog vremena ukljucujuci vesti u udarnim terminima na proporcionalnoj osnovi, za nevecinske zajednice.6 Te emisije moraju da budu na jezicima odnosnih zajednica. Zajednice i njihovi pripadnici treba da imaju vodecu ulogu u stvaranju i prezentaciji tih programa.7
Politika javnog emitovanja na Kosovu osmiljena je tako da promovie proizvodnju lokalnih medija i da ponudi seriju kvalitetnih usluga u emitovanju. Pored toga, ona ima za cilj da podstakne najire mogucu geografsku pokrivenost, u cilju obezbedenja ovih usluga za sve zejednice na Kosovu. Prilikom dodele frekvencija za emitovanje treba da se uzmu u obzir potrebe zajednica i kapaciteti trita, dok ukupna programska politika treba da odraava ravnopravnost gradana i zajednica.8
Nezavisna komisija za medije (NKM) je telo koje je politicki neutralno i odgovorno za sprovodenje ove politike. Ona se sastoji od tri zasebna organa, a to su:
- Savet NKM
- Kancelarija izvrnog direktora, i
- Medijski odbor za albe.
Sastav Saveta NKM je od znacaja za zajednice. Pet (5) od ukupno sedam (7) clanova Saveta moraju da budu stanovnici Kosova (clanovi gradanskog drutva) i moraju da potuju zastupljenost etnickih zajednica na Kosovu.9 Jednog stalnog clana (1) imenuje Skuptina Kosova, dok se cetiri (4) druga clana nominuju iz reda pojedinaca i organizacija koji su legalno prisutni na Kosovu, kao to su na primer:
- Registrovana udruenja novinara,
- Udruenja emitera,
- Nevladine organizacije koje se bave radom medija, zatitom slobode govora i ljudskim pravima,
- Predstavnici akademskih krugova
- Predstavnici zajednice pravnika, i
- Drugi koji bi mogli da budu od znacaja.
Za vie detalja o postupku imenovanja, pogledajte tekst Zakona o Nezavisnoj komisiji za medije i radio-difuziju (Zakon br. 02/L-015). Celovit tekst ovog zakona moete da potraite na ovoj elektronskoj adresi:
http://www.imc-ko.org/IMG/pdf/IMC_Law_ENG_FINAL.pdf.
U slucaju da elite da podnesete albu NKM, molimo da primenite postupak koji je objanjen u poglavlju III.D.4 u daljem tekstu.
3. Televizija na srpskom jeziku
Ako ste pripadnik srpske zajednice na Kosovu, vlada ima obavezu da preduzme sve mere koje su joj na raspolaganju da obezbedi plan medunarodnih frekvencija koji treba da obezbedi vaoj zajednici pristup jednom televizijskom kanalu na srpskom jeziku, koji treba da ima licencu za rad, koji je nezavisan i koji pokriva celo Kosovo, u koji ce da funkcionie uspeno i bez diskriminacije. 10
1 Zakon o zajednicama, clan 6.1.
2 Zakon o zajednicama, clan 6.1.
3 Zakon o zajednicama, clan 6.6.
4 Zakon o zajednicama, clan 6.8.
5 Zakon o zajednicama, clan 6.2.
6 Takon o radio televiziji Kosova, clan 6.6.
7 Zakon o zajednicama, clan 6.3.
8 Zakon o nezavisnoj komisiji za medije i emitovanje, clanovi 3.3 i 8.5.
9 Zakon o zajednicama, clan 6.7.
10 Zakon o zajednicama, clan 6.5.